Tko se to tamo bogati?

Dok većina ljudi jedva spaja kraj s krajem i dok se krajevi, kako se čini, stalno pomiču, bogati postaju još bogatiji.

Jednostavan primjer kako se to radi

Ali prvo ponovimo kako novac funkcionira.

Na tržištu postoji neka roba ili usluga koja vrijedi 100 KM. Kao protuvrijednost tome, država tiska 100 KM vrijednosti novčanica koje služe tome da olakšaju razmjenu.

Kada se dešavaju loše stvari kao što su ratovi ili pandemije naprimjer, u strahu od neizvjesnosti smanjujemo potrošnju.

Ekonomija bez potrošnje, tj. bez razmjene roba i usluga ne može opstati. Ipak, čuvamo novac na banci ili u čarapi i ne trošimo ga.

To je naša instinktivna reakcija da zaštitimo svoju imovinu, mada je to kao da bismo prestali disati jer je manje kisika u zraku.

Međutim, netko je uvijek spreman trošiti i kako bi oni, koji su spremni ulagati, imali novaca na raspolaganju, država da bi potakla potrošnju tiska dodatnih recimo 5 KM na svakih 100 KM. Samo što sad tih 5 KM nema pokriće u robama ili uslugama, koje bi opravdale njegovo postojanje.

To automatski znači da novac koji imate ušteđen vrijedi oko 4,7% manje. Tako nastaje inflacija.

Ako znači na tržištu postoji neka roba, recimo meso u vrijednosti od 100 KM, a na tržištu je u ophodnji 105 KM, to znači da tih 105 KM konkurirati za kupovinu one količine mesa koja vrijedi 100 KM. Tako cijena raste.

Pogledajmo sad malo u većim razmjerima tu istu pojavu.

Ljudi koji su financijski pismeni znaju da nemiri uzrokuju stagnaciju razmjene na tržištu, stagnacija razmjene uzrokuje inflaciju, odnosno znaju da će njihov novac izgubiti vrijednost. Iz tog razloga za ušteđeni novac nastoje kupiti nešto što ima stvarnu vrijednost kao što su, naprimjer: nekretnine, zemljište ili zlato.

Kako se više ljudi, a za taj novac koji je u ophodnji, natječe za ograničene količine tih istih nekretnina, zemljišta ili zlata, te njihova cijena raste.

Zamislite da imate stan koji ima vrijednost od recimo 100.000 KM, a koji ne koristite. Odjedanput vas ljudi počnu kontaktirati da bi taj stan kupili.

Kad primjetite da potražnja postoji, vi stan date na prodaju i do nekog određenog dana skupljate ponude. Što je svijest o manjkovima veća, to će i ponude biti veće. Prihvatite najbolju ponudu koja recimo iznosi 120.000 KM.

Ako se ova pojava ponavlja znači da je cijena nekretnina skočila za 20%.

Ponovo je razlog isti, 120.000 KM u novcu se natjecalo za stan koji je vrijedio 100.000 KM.

Je li vidite šta se tu dogodilo?

Cijena je otišla gore iz razloga što na tržištu ima više novaca nego stanova. Isto možete preslikati na bilo koji proizvod ili uslugu. To je zakon ponude i potražnje na djelu i na ovaj način se tržište pokušava samoregulirati.

Prema tome, netko uvijek kupuje stvarne vrijednosti u vrijeme kad je potražnja niska po povoljnijim cijenama. Kada potražnja poraste, time i cijena, oni dio prodaju, investiciju preusmjere u nešto drugo i tako rade trajno, bogateći se u tom procesu.

Ovo je naravno samo jedan od jednostavnijih primjera. Bit je samo da uvidimo kako se periodično javljaju fluktuacije na tržištu i kako postoje načini da se njima upravlja.

Zašto vam o ovom pišem? Zato da vas potaknem da i sami razmislite o tome kako da se zaštitite.

Zar ne bi bilo bolje da se pridružimo onima koji znaju igrati igru koju kreira netko sasvim drugi?

Najbolji način da se odupremo inflaciji je da kreiramo vrijednost.

Zapamtite, samo mi možemo spasiti sami sebe. Dokle god budemo gledali da nas netko drugi spasi bit ćemo gladni i nesretni.

Ako posadim vrt povrćem, jest ću ga. Ako posadim smokvu, u jesen ću je pojesti. Ako posadim višak, mogu ga prodati. Ono što se ne može prodati, osušiti ću, pa ću imati više vremena da ih prodam i to po višoj cijeni. Ali stvorit ću vrijednost na tržištu i time direktno doprinijeti poboljšanju stanja u svojoj zemlji.

Znam da zvuči “sitno”, ali izreka kaže “zrno po zrno pogača”.

I ne, ne slažem se sa onom “bolje džaba ležat nego džaba radit”. U 28 godina otkad radim još nisam vidjela da se usrećio ovaj što se odlučio džaba ležat.

Naravno, ukoliko želite početi kreirati vrijednost i treba vam dodatnih informacija, javite nam se

Klikni ovdje